PortalGuarani.com
Inicio El Portal El Paraguay Contáctos Seguinos: Facebook - PortalGuarani Twitter - PortalGuarani Twitter - PortalGuarani
PEDRO ESCURRA FRANCO

  AUGUSTO ROA BASTOS - Por PEDRO ESCURRA FRANCO


AUGUSTO ROA BASTOS - Por PEDRO ESCURRA FRANCO

AUGUSTO  ROA  BASTOS

ÑANE RETÃ RUVICHAITE PYPORE.

Hai peteĩha

PEDRO ESCURRA FRANCO




Ñane retã ruvichaite pypore, ñanemomandu’a peteĩ ñane retã yvypórarehe. Heta ára oñembotovéva’ekue ñane retãme oñemba’apohaĝua arandúre, tekombo’ére ha umi mba’ekuaatýre.


Upe ñembotove nosẽiva’ekue kuatiáre, oñembotykýnte nde apysápe ku pohãvaícha. Cháke lomitã okaguaíne nderehe rejaposérõ umi mba’eporã  poguasúpe omyangekóiva.


Tavaygua anihaĝua ojehesape’a, upévarente. Tavaygua naiporãi oheka mba’ekuaaty ha ombyaty ijupe ḡuarã, oñeme’ẽnteva’erã chupe umi oikotevẽmíva, ikatuhaĝuáicha oñesãmbyhyporã chupekuéra. Pévare hetamba’épe ñane retã  itapykue. Jajehechakuaáne.


Ñane retã oikotevẽ ñaneãngapýre ha ñane korasõre. Mba’eporãnte ñaguenohẽva’erã ñandejehegui ñaneretãme ĝuarã.  Heta árama ñañembotavypa. Japáyna ha ñahenonde’a umi tembiapo iporãvéva ñane retãre, ñasẽhaĝua tenondete. Ñande rekove ha opamba’e jajapóva ha jarekóva iporã  ha iporãvéva’erã. 


Haiharapavẽ Augusto Roa Bastos, katupyry jarateete, avapaje marangatu ñe′ẽkuaahára, ñe′ẽporã poravopyrejára. Pe héra ha hembiapokue herakuã porãva opaite tetãre, ojekuaa mombyryeterei ko yvy ape ári.


Heñói táva Paraguaýpe Augusto Roa Bastos, 13 jasypoteĩ 1917 pe, omano avei pe táva Paraguaýpe, upe 26 jasyrundy 2005 pe.


Imitãme oiko táva Iturbe-rupi, oho okakuaa upépe, itúva ha isýndi. Heta tavayguáre ojehe′a ha oñembosarái umi iñirũnguérandi. Oñandupaite umi oñandúva′erã.


Tekotevẽ ñande jaikuaave chupe. Heta iñarandugua’úva nomoñe’ẽi umi iñaranduka. Ñamoñe′ẽva′erã umi iñaranduka.


Pe yvypóra omoheñóiva’ekue ko tetã Paraguay, upe karai guasu rekove, hembiapokue, iñe’ẽngue, remiandukue ha opaichagua mba’ekuaa hesegua amo hapokuágui oguenohẽ hetaite ohechukahaḡua ñandéve. 


Tekove marangatu ohesapéva′ekue imba′ekuaápe. Hekovesãso avei hekokatúgui, hetã Paraguay rembiasakue oguenohẽ ñe′ẽ guarani apytégui, amo hapoitégui. Umi avareko ha’e ohaíva’ekue katuete ijapyte avañe’ẽ. Huguy guaraní ñe’ẽ.


Ñane retã jasy tapiaite ojehecha amo yvy ambuérupi, ohesape hese ha pe ha′e oguapyhápe ohaihaĝua umi iñe′ẽporavopyre. Oguereko iporãva katupyry pe karaiguasu umi ñe′ẽryru oipyguarapaitehaĝua, oikundahapaite avei ha′e oikuaaháicha térã ojaposeháicha.


Imitã guive ohai marandu kuatiañe′ẽre, lomitãme ĝuarã, opaichagua mombe′umbyky ha mombe′upuku, avei heta ñoha′ãnga. Ñe’ẽpoty nombotapykuéi. Oguereko pokatujarýi mbarete  jehaíre, avavete hupyty′ỹva ko ñane retãme.


Ñamboaguyjehaĝua hembiapo porãite tekotevẽ ñanohẽ heta hekoviarã umi mitã apytégui.  Mbo’ehára rembiapo porãgui heta mba’eporã osẽkuaa. Ko ñane retã ojoguáva katupyry tyvytýpe, ha’eténte oñeñotỹmbáva’ekue umi katupyry, ha’ete ku ñemiháme ojejapóva, naiporãi. Ajépa iporã ko ñane retã Paraguay, nda′ijojaháiri, tekotevẽ ñañepyrũ jahayhu porãve tetãygua ko ñane retã.


Heta oĩ tetãygua apytépe umi tekove marangatu hekokatúva, mba′eporã apohánte, ha′ete ku oñeñongatupáva ku itajúicha. Tekotevẽ heta mba’e jaityvyro. Peteĩ itaju ohesape porãva ha′ekuri Augusto Roa Bastos. Itúa peteĩ Vasco ra′y ha isýkatu peteĩ portugués rajy. Mokõivéva ikatupyryporã.


Umi ñane retã rapokuéra apytépe ojepovyvy. Ko karaiguasu ojepovyvy  oguenohẽhaĝua umi mba′ekuaa, upéi ohaiporãva′ekue.


Karaiguasu Augusto Roa Bastos, ha’ékuri peteĩ tekove katupyry, ñande retã yvyteégui oguenohẽva’ekue umi ava ra′ãnga, oñe′ẽ ha hekove ñandéva, omongarúva ñane mba′ekuaápe. Jajapysaka porãnteva′erã umi avara′ãnga ñe′ẽre. Oguenohẽ ñandeheguivoínte umi temiandu jarýi. Hembiapo ojapopaite ñandehegui.


Ojo′o pypukúra′e tetãñe′ẽ ñeñotỹpy ha heta temiandu oguenohẽ, ojapo  chugui avakuéra, opaichagua ñe′ẽ ombosyryry ha omboguapy  kuatiáre. Omyanyhẽ aranduka ojeipekáva  oparupiete.


Mba`ekuaa kotýpe oguapy ohai iñaranduka. Oñemoirũ porãite asy umi ñe’ẽporavopyrére. Omboguejy ijehe umi mbyja omoirũhaĝua chupe hembiapomí’aja. Tembiapo guasúremante ha’e oñemoĩ ojapohaĝua umi techapyrã, ojeguerohorýva opaite tetãre…


Ha’etevoínte tetãygua ruguy oipurúva ohaihaĝua umi mombe’upy. Umi ñande rapicha ñe’ẽ oñehendu’ỹva omboveve umi ava  jurúpe. Umíva omyanyhẽ  opaichagua iñaranduka.


Avei oipuru avei umi Gua’umombe’upy. Jahecha’ỹva, oñeñandukáva, ãnga pokatu ha’ekuéra, ñande ka’aguy yvypóra, osẽva ñande rogajerére, ñanemondyikuaáva. 


Ñane retã ñasãindy porãite’asyguýpe jakakuaáva, ha’ete ku ohovasáva’ekue chupe Yvategua, ojapohaĝua umi tembiapokatúnte. Ko’áĝaitépeve ojehesa’ỹiñóva umi mba’ekuaatýpe. Nameméi heñói koichagua tapicha katupyry yvy ape ári.


Ãichagua ava heñóivove, ha’ekueravoínte ojapo katupyrýpe haperã, katuete osẽ pe osẽhaḡuáme, avei  ikatuháicha oikundahavahikuái umi tape ogueraháva chupekuéra umi imba’epotapy apytépe. Karai guasu Augusto Roa Bastos, ha’e techarekohára katupyry ohecháva’ekue umi ojehecha’ỹva, oñandúva umi oñeñandu’ỹva. Pévare heta  ára, heta mba’épe ombopochy umi mburuvicha ha tendotápe.


Umi heteremiandu pya’etereivevoínte omba’apo umi ñane mba’égui. Péva ikatu jahechakuaa. Mba’eve nokañýi chugui. Avapaje ha’e. Ñe’ẽkuaajára. Ha’eténte umi omanóva’ekue omopu’ãmbajeýva ha omoingove umi hembiapórupive ñande rekovépe. Ko yvora pukukue oje’e hese ikatupyryhague.


Oikuaaporã umi ava ãngakuérape. Ãngakuaaha avei ha’e. Imba’epota rapykuéri ha’e okakuaa. Haiharase. Ojejokose chupe. Opyrũ hatã. Oguerekókuri ijehe pe mba’e’apose mbarete, omopa’ũva opaichagua apañuãi ombosyryryhaĝua hembiapo.


Umi ojehúva’ekue ñane retãme ojejuhupaite ijehaipýpe. Opaicha mba’embyasy ha tesay ojaho’íva ñane retãme ohechukapaite ñandéve.  Ko ñane retã porãite okakuaa mba’embyasýpe.  Piro’y  jehupyty hasynunga ñane retãme.


Omosã umi ñane remiandu ha ñane ñamindu’u omoñe’ẽhaĝua umi ava ñande joguávape. Ñande rekovepy ombojere ipýgotyo, oipo’opávaicha ñande rekovégui umi  ñe’ẽ,  omyanyhẽporãhaĝua iñaranduka. Ñe’ẽsyry ymáma ohasáva’ekue ombojevýjey ñandéve ñahendumihaḡua. Jehai rupive.


Che ahai chupe peteĩ aguyje che korasõ mbyte guive. Jehaikatu oguereko ipórekuri. Omongakuaa mbeguekatu ijehe. Ha’e oikove ohaihaĝua. Jehai ome’ẽ chupe hekove. Oikovehaĝua ohai  umi aranduka techapyrãmemetéva. Avei oguerekókuri peteĩ ãngapytu mbarete, kirirĩháme.


Hy’aikue syrýre hendy  umi mba’ekuaa ohesapeporãva, ojapo porãvehaĝua umi hembiapo. Umi hembiapópe jahechakuaáne  umi ava rekove, mba’éichapa ojepokapa umi po’a’ỹre, otyryry ñembyasy asy syrýre, kirirĩháme, sapy’ánte pukapópe onohẽ ijehegui umi imba’embyasy.


Umi ava ha’e ojapóva’ekue ojoguaporãnte umi pórape. Hendy ha oguéva ko yvy ári, ñande joguaha, ñande yvypóra joguaha. Tekojoja’ỹ ha’e yvytuvai ojejapíva ñande rapichakuérare, opytáva upéi ipiruparei.


Umi ipire ojepokaparei vare’águi, iñambue ijehegui, umi imba’epota ojepotaparei, hy’aikuépe oñemboguéva umi imba’epota. Ho’a ha opu’ã, ára ha ára, hete ha hekove otyryry ñande yvýre ha iñarandukápe. 


Tetãygua mboriahu. Mayma ysyry oguerahaparei hembiapokuéra tetã ambuére. Ko’ã mba’e. Ko’ã tekoasy ombojegua umi iñarandukápe. Ñane retã rembiasakue ipohýi, pokatu rupive ohupipamo’ã  arandukápe karai Augusto.


Ikorasõ ryepýpe oryrýi tapiaite mborayhu mbarete ñane retãre. Oiméne amo yvate oñakãñamindu’u piro’yporã ñane retãre ha ñande rehe,  ko ñane retãsãso mokõisa arýpe. Isãsopotáma ko ñane retã hendypu pe hi’ãngakuágui.


Oipyguarákuri umi ko’ẽjurapepuku oĝuahẽhaĝua  pe oĝuahẽseháme, ojapohaĝua umi ojaposéva’ekue ñane retãme, hembiapo porã apytépe. Tetã remiandúpe omongakuaa upe iñe’ã, oikohaĝua ñane retã hi’ãngapýpe.


Ñande yvy mba’embyasy oñandupaite. Tevikuarymi syrýre ojepoi yvygotyo ha yvategotyo,  ojepoi oheka umi añetegua. Ku okypotájave ñahendukuaa Solano Rojas mba’epurory,  ojahe’óva ha’eñomi, karai tujami ohecha’ỹva, oñakamby yvyra rakãre ha ovava pe ysyry ári, upépe ombopu ha ombopu asy tetã mba’embyasy.


Umi yvypóra takuare’ẽndy ryepýpe okakuaáva’ekue imitãme. Umi mba’apohára ipirupiru takuare’ẽicha ovava ha ojero’aro’a ku ava rekove pirúicha, nipe yvytu ndojokói chupekuéra. Umíva ha’e ava arandu ka’aty, ojohéiva mba’embyasýpe umi hekove ñande yvy ári.


Umi kuña pire, kuarahy ratápe ojehoveréva,  katupyrýgui opyryrỹiva, ojeroky ha opuraheipareíva tembiapo apo apytépe, umi hogaguýre. Hũvy umi hete eirahũicha térã sa’yjukangyvy ku eiretéicha umi ipire ha hekove.


Mborayhureterekomemete ysyry rembe’ýre ojepoíjave asajetini. Sapy’ánte ñamoñe’ẽkuaa mba’éichaparaka’e  umi kuimba’e omongeta kuñáme. Ñe’ẽ rupive ñañandukuaa. Mbarakapúgui ipu porãve. Ipotypa umi kuatiáre.


Karai Augusto ãngapyrendyguýpe ombyatypaite umi mba’ekuaa oipo’ova’ekue ñane retã yvýgui térã ñane retã avañe’ẽgui. Ojajái mimbi umi ñe’ẽ ojepokýiva hi’ãngagui ohejáva ñandéve ñande resapehaĝua. Jahupíkena ñamoñe’ẽ umi iñaranduka. Yvategua ogueraha chupe Kuri upe 26 jasyrundy 2005 jave.


Umi hembiapo apytépe jahechakuaa ojapohague ÑOHA’ÃNGA. 1930. La carcajada. La residenta. 1942. El niño del rocío. 1946. Mientras llega el día. MOMBE’UPYPUKU apytépe. 1937. Fulgencio Miranda. (okañy chugui). 1953. El trueno entre las hojas. 1959. Hijo de Hombre. 1966. El Baldío. 1967. Los pies sobre el agua. Madera quemada. 1969. Moriencia. 1971. Cuerpo presente. 1974. El político de fuego. Los congresos.  YO EL SUPREMO (hembiapo tuichavéva ha ijojaha’ỹva)1976. El sonámbulo. 1979. Los juegos. 1980. Antología personal. 1984. Contar un cuento. 1992. Vigilia del almirante. 1993. El fiscal. 1994. Contravida. 1996. Madama Sui. 2001. Los conjurados del quilombo del gran chaco. 2002. Un país detrás de la lluvia. ÑE’ẼPOTY. 1942. El ruiseñor de la aurora. El naranjal ardiente. 1949. Nocturno paraguayo. Avei heta ohai tembiapo ta’ãngambyrýpe ĝuarã.


Tetãñe’ẽme oñembohasa hembiapokue. Premio Cervantes oñeme’ẽ chupe, péva ha’e jopói tuichavéva oñeme’ẽ va’ekue chupe. Premio Losada 1959. Premio América Latina 1988. Premio Nacional Tetã Paraguay ome’ẽ chupe  1995 jave. Premio José Martí, Cuba 2003.


Opaite hembiapópe jajuhukuaa guarani reko ñe’ẽ. Mayma haihára apytépe upéicharupi ha’e iñambueporã, ojehecharamo ha ojeguerohory opaite hendápe. Roa Bastos ha Gabriel Casaccia rembiapokue oikũmbyporãva, ha’ehína pe ñande rapicha oikéva tetãygua ãngapýpe. Ja’ekuaa hese oikuaaha avei ñande reko.


La Babosa ha umi mombe’umbyky Casaccia mba’éva. Augusto Roa Bastos mba’éva pe Hijo de Hombre, El Trueno entre las Hojas ha pe tuichavéva YO, EL SUPREMO, opaite mbo’ehaópe ñane retã Paraguay ryepýpe,  mbo’ehára ñepytyvõme, oñemoñe’ẽporãva’erã ikatuhaĝuáicha  oñeikũmbyporã.


Jajekuaaporãhaĝua ñande ñamoñe’ẽne umi aranduka oguerekóva ñande rekovére rehegua. Ñande avei tekove tetã ãngapypegua. Pévare avei iporã jajekuaaporã ñandevoi, he’ihaguéicha aranduhára Sócrates. Péicha Roa Bastos ha Casaccia ombohasa ñandéve umi ipo. Aguyje. Pedroeef.

 

 

 

ENLACE INTERNO A ESPACIO DE VISITA RECOMENDADA

AUGUSTO ROA BASTOS en PORTALGUARANI.COM

(Hacer click sobre la imagen)




 

 

 

ENLACE INTERNO A ESPACIO DE VISITA RECOMENDADA


(Hacer click sobre la imagen)






Bibliotecas Virtuales donde se incluyó el Documento:
IDIOMA
IDIOMA GUARANÍ - POESÍAS - MÚSICAS - ESTUDIOS
LIBROS,
LIBROS, ENSAYOS y ANTOLOGÍAS DE LITERATURA PA
REPÚBLICA
REPÚBLICA DEL PARAGUAY...



Leyenda:
Solo en exposición en museos y galerías
Solo en exposición en la web
Colección privada o del Artista
Catalogado en artes visuales o exposiciones realizadas
Venta directa
Obra Robada




Buscador PortalGuarani.com de Artistas y Autores Paraguayos

 

 

Portal Guarani © 2024
Todos los derechos reservados, Asunción - Paraguay
CEO Eduardo Pratt, Desarollador Ing. Gustavo Lezcano, Contenidos Lic.Rosanna López Vera

Logros y Reconocimientos del Portal
- Declarado de Interés Cultural Nacional
- Declarado de Interés Cultural Municipal
- Doble Ganador del WSA